Koordinator ovog dvogodišnjeg projekta je Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine, uz izuzetnu saradnju i podršku partnera, među kojima su, pored Crnogorskog olimpijskog komiteta: Verlab Institut, Olimpijski komitet Albanije, Hrvatski olimpijski odbor, Olimpijski komitet Slovenije i nevladina organizacija BRAVO iz Bosne i Hercegovine.
Položaj sportistkinja u Crnoj Gori posljednjih godina pokazuje napredak, ali i dalje postoje značajni izazovi. Iako su crnogorske sportistkinje ostvarile neke od najvažnijih rezultata na međunarodnoj sceni, ravnopravnost u sportu još uvijek nije u potpunosti postignuta.
Jedan od ključnih problema je nedovoljna zastupljenost žena u upravljačkim strukturama sportskih organizacija. Iako je na terenu postignut značajan napredak ka balansu, u sferama odlučivanja i dalje postoji velika razlika .
Medijska zastupljenost ženskog sporta takođe je nedovoljna. Zastupljenost žena u crnogorskim medijima i status sportistkinja nijesu na nivou koji zaslužuju, uprkos njihovim sportskim rezultatima .
U cilju unaprjeđenja položaja sportistkinja, Crnogorski olimpijski komitet, ali I Vlada Crne Gore su usvojili Strategije razvoja sporta, koje prepoznaju značaj većeg uključivanja žena u sport i unaprjeđenje njihovog položaja
Iako su preduzeti određeni koraci ka poboljšanju položaja sportistkinja u Crnoj Gori, potrebno je nastaviti sa naporima kako bi se postigla potpuna ravnopravnost i pružila adekvatna podrška ženama u sportu.
Na otvaranju konferencije, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušan Simonović, naglasio je važnost ovog projekta za razvoj sporta i rodne ravnopravnosti. “Ovom konferencijom nastavljamo putovanje u promjene koje su važne i prioritetne za evropske i nacionalne sportske strategije” istakao je Simonović, dodajući da Crnogorski olimpijski komitet već ima 30% žena u Upravnom odboru, što predstavlja važan korak ka ravnopravnosti.
„U Crnoj Gori, žene su stub porodice, i upravo je neophodno da omogućimo da budu i stub razvoja crnogorskog sporta. Naša obaveza je da podržimo žene u svim aspektima sporta, i da stvorimo uslove u kojima će njihove sposobnosti i potencijali doći do izražaja“, naglasio je Simonović.
Prvi pa
Danas je u Podgorici održana konferencija Women4Sport, posvećena promociji rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena u sportu. Ova konferencija, dio projekta sufinansiranog od strane Evropske unije kroz Erasmus+ program, okupila je ključne aktere sportskog sektora iz Crne Gore i regiona Zapadnog Balkana.
Koordinator ovog dvogodišnjeg projekta je Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine, uz izuzetnu saradnju i podršku partnera, među kojima su, pored Crnogorskog olimpijskog komiteta: Verlab Institut, Olimpijski komitet Albanije, Hrvatski olimpijski odbor, Olimpijski komitet Slovenije i nevladina organizacija BRAVO iz Bosne i Hercegovine.
Položaj sportistkinja u Crnoj Gori posljednjih godina pokazuje napredak, ali i dalje postoje značajni izazovi. Iako su crnogorske sportistkinje ostvarile neke od najvažnijih rezultata na međunarodnoj sceni, ravnopravnost u sportu još uvijek nije u potpunosti postignuta.
Jedan od ključnih problema je nedovoljna zastupljenost žena u upravljačkim strukturama sportskih organizacija. Iako je na terenu postignut značajan napredak ka balansu, u sferama odlučivanja i dalje postoji velika razlika .
Medijska zastupljenost ženskog sporta takođe je nedovoljna. Zastupljenost žena u crnogorskim medijima i status sportistkinja nijesu na nivou koji zaslužuju, uprkos njihovim sportskim rezultatima .
U cilju unaprjeđenja položaja sportistkinja, Crnogorski olimpijski komitet, ali I Vlada Crne Gore su usvojili Strategije razvoja sporta, koje prepoznaju značaj većeg uključivanja žena u sport i unaprjeđenje njihovog položaja
Iako su preduzeti određeni koraci ka poboljšanju položaja sportistkinja u Crnoj Gori, potrebno je nastaviti sa naporima kako bi se postigla potpuna ravnopravnost i pružila adekvatna podrška ženama u sportu.
Na otvaranju konferencije, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušan Simonović, naglasio je važnost ovog projekta za razvoj sporta i rodne ravnopravnosti. “Ovom konferencijom nastavljamo putovanje u promjene koje su važne i prioritetne za evropske i nacionalne sportske strategije” istakao je Simonović, dodajući da Crnogorski olimpijski komitet već ima 30% žena u Upravnom odboru, što predstavlja važan korak ka ravnopravnosti.
„U Crnoj Gori, žene su stub porodice, i upravo je neophodno da omogućimo da budu i stub razvoja crnogorskog sporta. Naša obaveza je da podržimo žene u svim aspektima sporta, i da stvorimo uslove u kojima će njihove sposobnosti i potencijali doći do izražaja“, naglasio je Simonović.
Prvi panel konferencije bio je posvećen ulozi žena u upravljačkim strukturama sportskih organizacija u Crnoj Gori. Panelistkinje su bile tri izuzetne liderke: Jelena Dubljević, predsjednica Košarkaškog saveza Crne Gore; Zorica Kostić Vučićević, predsjednica Ragbi saveza Crne Gore; i Ksenija Božović, direktorica ženskih reprezentativnih selekcija u Odbojkaškom savezu Crne Gore.
Jelena Dubljević, bivša reprezentativka Crne Gore i osvajačica WNBA titule, podijelila je svoje iskustvo o izazovima i uspjesima kao jedna od rijetkih žena na čelu sportskog saveza u Crnoj Gori. “Sport nas uči disciplini i istrajnosti, a to su vrijednosti koje primjenjujem u svakodnevnom radu. Važno je nastaviti rad na stvaranju okruženja u kojem će žene moći da donose odluke i kreiraju strategije za budućnost sporta” rekla je Dubljević.
Zorica Kostić Vučićević, koja je i prva ragbistkinja Crne Gore i kapitenka ženske ragbi reprezentacije, istakla je važnost rušenja stereotipa o sportovima koji se tradicionalno smatraju “muškim”. “Ragbi nije samo fizička igra; to je igra strategije, saradnje i povjerenja – vrijednosti koje žene donose na teren i u upravljačke strukture,” kazala je Zorica. Naglasila je važnost edukacije mladih djevojaka i promocije ženskog ragbija, koji u Crnoj Gori tek treba da dostigne svoj puni potencijal.
Ksenija Božović, bivša odbojkaška reprezentativka i uspješna sportska administratorka, govorila je o važnosti mentorstva i podrške mladim sportistkinjama. “Naša odgovornost je da pokažemo da žene mogu biti liderke u sportu, ali i da pružimo konkretnu podršku onima koje dolaze iza nas,” naglasila je Božović.
Drugi panel bio je posvećen izazovima i mogućnostima koje sportistkinje imaju pri završetku svojih sportskih karijera. Panelistkinje su bile Sonja Barjaktarović, bivša golmanka rukometne reprezentacije i sadašnja trenerica golmanki, Anđela Bulatović, bivša rukometašica, sada rukometna trenerica, koja je zajedno sa Sonjom bila dio generacije koja je Crnoj Gori donijela prvu olimpijsku medalju i Ana Milačić, takođe bivša rukometašica, koja sada radi kao savjetnica u Ministarstvu sporta i mladih i Danijela Franeta, selektorka plivačke reprezentacije Crne Gore.
Promjena profesije nakon završetka profesionalne sportske karijere predstavlja veliki izazov za mnoge sportiste i sportistkinje. Završetak karijere često nosi gubitak identiteta, budući da se mnogi sportisti i sportistkinje od ranog djetinjstva poistovjećuju sa sportom koji igraju.
Ipak, postoje brojni primjeri sportista i sportistkinja koji su uspješno pronašli nove karijere nakon sporta. Neki se odlučuju za mentorski rad, postajući treneri ili mentori i prenoseći svoje znanje mladim generacijama. Drugi ulaze u poslovni svijet, pokrećući vlastite kompanije ili ulažući u sportsku industriju. Neki koriste svoj ugled za rad u javnim institucijama, poput ministarstava ili sportskih saveza, doprinoseći razvoju društva na nov način.
Uspješna tranzicija zahtijeva obrazovanje, pravovremeno planiranje i podršku. Crnogorski olimpijski komitet, ali i nacionalni sporstki savezi, mogu igrati ključnu ulogu pružanjem edukativnih programa i karijernog savjetovanja.
„Kao majka, bivša profesionalna sportistkinja i sada rukometna trenerica, mogu reći da je balansiranje između privatnog i profesionalnog života svakodnevni izazov, ali i prilika za rast. U tome mi mnogo pomaže moj suprug, koji razumije moje obaveze i velika mi je podrška u svemu. Ne mogu za sebe reći da sam pretjerano organizovana, ali tokom svoje sportske karijere, naučila sam kako da pravilno rasporedim vrijeme i energiju, jer je bilo neophodno balansirati između treninga, takmičenja i ličnih obaveza. Te lekcije su se pokazale izuzetno korisnim sada kada balansiram između zahtjeva porodičnog života i trenerskih obaveza“, kazala je Anđela Bulatović.
Sonja Barjaktarović, koja je rukometnu reprezentaciju predvodila do olimpijskog srebra, govorila je o svojoj tranziciji iz uloge sportistkinje u ulogu trenerice. “Najveći izazov je redefinisati svoj identitet. Sportisti često žive u okvirima svoje karijere, ali imamo priliku da našu strast pretočimo u nove uloge koje nas ispunjavaju i veoma mi je drago što svojim primjerom mogu pozitivno uticati na mlade generacije” rekla je Barjaktarović.
Ana Milačić istakla je važnost institucionalne podrške za sportistkinje. “Kao bivša sportistkinja, razumijem potrebe i izazove sportista. Sada, u ulozi savjetnice, radim na politikama koje će osigurati podršku sportistima i sportistkinjama u njihovom profesionalnom razvoju,” kazala je Milačić. Posebno je naglasila potrebu za fleksibilnim obrazovnim programima i finansijskom podrškom tokom tranzicije.
Danijela Franeta, koja je svoje plivačko iskustvo pretočila u uspješnu trenersku karijeru, podijelila je priču o svom putu od takmičarke do trenera i istakla važnost činjenice da je sada članica UO COK-a: „Izbor u Upravni odbor Crnogorskog olimpijskog komiteta za mene predstavlja priliku da kroz strateški rad doprinesem razvoju sporta u Crnoj Gori, posebno kada je u pitanju unapređenje položaja žena u sportu. Smatram da je rodna ravnopravnost ključna za razvoj inkluzivnog sportskog sistema”.
Konferencija Women4Sport zaključena je porukom da rodna ravnopravnost nije samo pitanje pravičnosti, već i ključni faktor za unaprjeđenje sporta. Panelistkinje su istakle potrebu za većom podrškom ženama u svim aspektima sporta, od terena do upravljačkih struktura. Ova konferencija poslala je snažnu poruku da Crna Gora može biti lider u regionu u stvaranju inkluzivnijeg i ravnopravnijeg sportskog sistema. Predložene su konkretne mjere, poput uvođenja dualnih karijera, mentorstva i kvota, koje će dodatno osnažiti sportistkinje i liderke budućnosti.
Uz prisustvo domaćih i regionalnih lidera, ova konferencija je postavila temelje za dalji razvoj rodne ravnopravnosti u sportu i otvorila vrata za nove inicijative koje će donijeti održive promjene u crnogorskom sportu.
nel konferencije bio je posvećen ulozi žena u upravljačkim strukturama sportskih organizacija u Crnoj Gori. Panelistkinje su bile tri izuzetne liderke: Jelena Dubljević, predsjednica Košarkaškog saveza Crne Gore; Zorica Kostić Vučićević, predsjednica Ragbi saveza Crne Gore; i Ksenija Božović, direktorica ženskih reprezentativnih selekcija u Odbojkaškom savezu Crne Gore.
Jelena Dubljević, bivša reprezentativka Crne Gore i osvajačica WNBA titule, podijelila je svoje iskustvo o izazovima i uspjesima kao jedna od rijetkih žena na čelu sportskog saveza u Crnoj Gori. “Sport nas uči disciplini i istrajnosti, a to su vrijednosti koje primjenjujem u svakodnevnom radu. Važno je nastaviti rad na stvaranju okruženja u kojem će žene moći da donose odluke i kreiraju strategije za budućnost sporta” rekla je Dubljević.
Zorica Kostić Vučićević, koja je i prva ragbistkinja Crne Gore i kapitenka ženske ragbi reprezentacije, istakla je važnost rušenja stereotipa o sportovima koji se tradicionalno smatraju “muškim”. “Ragbi nije samo fizička igra; to je igra strategije, saradnje i povjerenja – vrijednosti koje žene donose na teren i u upravljačke strukture,” kazala je Zorica. Naglasila je važnost edukacije mladih djevojaka i promocije ženskog ragbija, koji u Crnoj Gori tek treba da dostigne svoj puni potencijal.
Ksenija Božović, bivša odbojkaška reprezentativka i uspješna sportska administratorka, govorila je o važnosti mentorstva i podrške mladim sportistkinjama. “Naša odgovornost je da pokažemo da žene mogu biti liderke u sportu, ali i da pružimo konkretnu podršku onima koje dolaze iza nas,” naglasila je Božović.
Drugi panel bio je posvećen izazovima i mogućnostima koje sportistkinje imaju pri završetku svojih sportskih karijera. Panelistkinje su bile Sonja Barjaktarović, bivša golmanka rukometne reprezentacije i sadašnja trenerica golmanki, Anđela Bulatović, bivša rukometašica, sada rukometna trenerica, koja je zajedno sa Sonjom bila dio generacije koja je Crnoj Gori donijela prvu olimpijsku medalju i Ana Milačić, takođe bivša rukometašica, koja sada radi kao savjetnica u Ministarstvu sporta i mladih i Danijela Franeta, selektorka plivačke reprezentacije Crne Gore.
Promjena profesije nakon završetka profesionalne sportske karijere predstavlja veliki izazov za mnoge sportiste i sportistkinje. Završetak karijere često nosi gubitak identiteta, budući da se mnogi sportisti i sportistkinje od ranog djetinjstva poistovjećuju sa sportom koji igraju.
Ipak, postoje brojni primjeri sportista i sportistkinja koji su uspješno pronašli nove karijere nakon sporta. Neki se odlučuju za mentorski rad, postajući treneri ili mentori i prenoseći svoje znanje mladim generacijama. Drugi ulaze u poslovni svijet, pokrećući vlastite kompanije ili ulažući u sportsku industriju. Neki koriste svoj ugled za rad u javnim institucijama, poput ministarstava ili sportskih saveza, doprinoseći razvoju društva na nov način.
Uspješna tranzicija zahtijeva obrazovanje, pravovremeno planiranje i podršku. Crnogorski olimpijski komitet, ali i nacionalni sporstki savezi, mogu igrati ključnu ulogu pružanjem edukativnih programa i karijernog savjetovanja.
„Kao majka, bivša profesionalna sportistkinja i sada rukometna trenerica, mogu reći da je balansiranje između privatnog i profesionalnog života svakodnevni izazov, ali i prilika za rast. U tome mi mnogo pomaže moj suprug, koji razumije moje obaveze i velika mi je podrška u svemu. Ne mogu za sebe reći da sam pretjerano organizovana, ali tokom svoje sportske karijere, naučila sam kako da pravilno rasporedim vrijeme i energiju, jer je bilo neophodno balansirati između treninga, takmičenja i ličnih obaveza. Te lekcije su se pokazale izuzetno korisnim sada kada balansiram između zahtjeva porodičnog života i trenerskih obaveza“, kazala je Anđela Bulatović.
Sonja Barjaktarović, koja je rukometnu reprezentaciju predvodila do olimpijskog srebra, govorila je o svojoj tranziciji iz uloge sportistkinje u ulogu trenerice. “Najveći izazov je redefinisati svoj identitet. Sportisti često žive u okvirima svoje karijere, ali imamo priliku da našu strast pretočimo u nove uloge koje nas ispunjavaju i veoma mi je drago što svojim primjerom mogu pozitivno uticati na mlade generacije” rekla je Barjaktarović.
Ana Milačić istakla je važnost institucionalne podrške za sportistkinje. “Kao bivša sportistkinja, razumijem potrebe i izazove sportista. Sada, u ulozi savjetnice, radim na politikama koje će osigurati podršku sportistima i sportistkinjama u njihovom profesionalnom razvoju,” kazala je Milačić. Posebno je naglasila potrebu za fleksibilnim obrazovnim programima i finansijskom podrškom tokom tranzicije.
Danijela Franeta, koja je svoje plivačko iskustvo pretočila u uspješnu trenersku karijeru, podijelila je priču o svom putu od takmičarke do trenera i istakla važnost činjenice da je sada članica UO COK-a: „Izbor u Upravni odbor Crnogorskog olimpijskog komiteta za mene predstavlja priliku da kroz strateški rad doprinesem razvoju sporta u Crnoj Gori, posebno kada je u pitanju unapređenje položaja žena u sportu. Smatram da je rodna ravnopravnost ključna za razvoj inkluzivnog sportskog sistema”.
Konferencija Women4Sport zaključena je porukom da rodna ravnopravnost nije samo pitanje pravičnosti, već i ključni faktor za unaprjeđenje sporta. Panelistkinje su istakle potrebu za većom podrškom ženama u svim aspektima sporta, od terena do upravljačkih struktura. Ova konferencija poslala je snažnu poruku da Crna Gora može biti lider u regionu u stvaranju inkluzivnijeg i ravnopravnijeg sportskog sistema. Predložene su konkretne mjere, poput uvođenja dualnih karijera, mentorstva i kvota, koje će dodatno osnažiti sportistkinje i liderke budućnosti.
Uz prisustvo domaćih i regionalnih lidera, ova konferencija je postavila temelje za dalji razvoj rodne ravnopravnosti u sportu i otvorila vrata za nove inicijative koje će donijeti održive promjene u crnogorskom sportu.
