Olimpijske igre su takmičenja između sportista u pojedinačnim i ekipnim disciplinama, a ne između zemalja. One okupljaju sportiste koje su imenovali njihovi nacionalni olimpijski komiteti, a čije je prijave prihvatio Međunarodni olimpijski komitet. Olimpijske igre, koje su se počele održavati u antičkoj Grčkoj prije 3,000 godina, su danas postale najprestižnije sportsko takmičenje u svijetu.
Od 1994, počinju se posebno održavati ljetnje i zimske olimpijske igre, a smjenjuju se svake dvije godine. Najviša instanca, za bilo koje pitanje u vezi sa olimpijskim igrama, je MOK.
Francuski pedagog i humanist Pierre de Coubertin dobro upoznat s istorijom antike, došao je na ideju da bi trebalo obnoviti olimpijske igre kako bi se sportu dao organizovani ali i humanizirani sadržaj. Upornim radom organizovao je u Parizu 1894. godine Osnivački kongres Međunarodnog olimpijskog komiteta za koji je izradio i pravila. U velikom amfiteatru pariske Sorbonne 1894. 79 delegata i 49 sportskih organizacija iz 12 zemalja je jednoglasno prihvatilo odluku da se obnove olimpijske igre. Prema odluci prvog kongresa Međunarodnog olimpijskog komiteta prve obnovljene olimpijske igre održale su se u glavnom gradu Grčke, prapostojbini olimpijskih igara, Atini, 1986. godine. Prvo temeljno načelo modernih olimpijskih igara koje je postavio Pierre Coubertin je da na njima ne smije biti diskriminacije ni jednog sportiste iz rasnih religijskih, nacionalnih ili političkih razloga. Obnavljajući olimpijske igre Pierre de Coubertin želio je uz sportsko takmičenje obnoviti i duh svečanosti. Zato su uz takmičenja sportista obnovljena i takmičenja umjetnika koja su uveli Šveđani 1912. godine. Ova takmičenja su se održavala slijedećih sedam igara da bi se prekinula poslije Londona 1948. godine.
Olimpijada je razdoblje od četiri uzastopne kalendarske godine koje počinje 1. januara prve godine i završava 31. decembra četvrte godine. Olimpijade se uzastopno broje od prvih olimpijskih igara modernog doba koje su proslavljene u Atini 1896. godine.
OLYMPIC MAGAZINE