Mentalno zdravlje – ključni preduslov savremenog sporta
Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, u organizaciji Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) održana je panel diskusija u hotelu SIRO Boka Place hotelu u Tivtu. Događaj je okupio sportiste, stručnjake i javnost sa ciljem da se ukaže na značaj psihološke pripreme i očuvanja emocionalne otpornosti u sportu, ali i da se otvoreno razgovara o izazovima sa kojima se sportisti suočavaju i van terena.
Učesnici panela bili su olimpijski jedriličar i predsjednik Sportske komisije COK-a Milivoj Dukić, proslavljena rukometašica i osvajačica olimpijskog srebra Anđela Bulatović, kao i sportski psiholog Nikola Mijušković. Moderatorka diskusije bila je zamjenica generalnog sekretara COK-a, Maja Peković.
Peković je naglasila da COK već duže razvija edukativne programe usmjerene ne samo na fizičku, već i na psihološku pripremu sportista, istakavši da je mentalno zdravlje temelj savremenog sporta. Najavila je i prvi Sportski forum, koji će krajem novembra u Podgorici okupiti sportiste, trenere i eksperte iz zemlje i regiona.
Jedriličar Milivoj Dukić, koji je četiri puta bio učesnik Olimpijskih igara, istakao je da je pritisak neizbježan dio profesionalnog sporta. Smatra da uspjeh zavisi od spremnosti da se sportista suoči sa sobom i da neprestano uči i prilagođava se.
“Ne postoji magični štapić koji rješava probleme. Svako mora proći kroz proces, upoznati sebe i naučiti da prepozna svoje granice. Ključ dugovječnosti u sportu je fleksibilnost, komunikacija i spremnost na stalno učenje”, rekao je Dukić.
Dukić je dodao da mu u savladavanju pritiska pomažu rutine poput meditacije i laganog istezanja, koje mu “osvježe i tijelo i um”.
Govoreći o mentalnim izazovima sa kojima se sportisti suočavaju, naglasio je da u Crnoj Gori nedostaje sistemska podrška.
“U ranijoj fazi karijere mnogo sam patio, jer nijesam imao stručnu pomoć. Trebalo mi je mnogo vremena da naučim da je razgovor sa psihologom znak snage, a ne slabosti. Danas je to, srećom, sve prihvaćenije”, kazao je on.
Anđela Bulatović, koja je u crnogorskom dresu osvojila olimpijsko srebro i titulu prvaka Evrope, smatra da je pritisak u timskom sportu višestruk jer sportista ne igra samo za sebe već i za saigrače, klub i čitavu državu.
“Kada smo došle do polufinala u Londonu, tek tada smo postale svjesne da cijela Crna Gora navija za nas. Taj osjećaj da nosiš boje svoje zemlje pred milionskom publikom je ogroman pritisak, ali i ogromna čast. Naš uspjeh je bio rezultat međusobnog povjerenja, podrške i vjere da možemo”, rekla je Bulatović.
Ona je naglasila i da su sportistkinje često izložene dodatnim društvenim pritiscima koji nijesu vezani samo za sport.
“Žene u sportu se procjenjuju po mnogo čemu što nema veze sa rezultatom – izgledu, ponašanju, privatnom životu. Više puta sam dobijala komentare na izgled, a ne na igru, i to mi je smetalo. Želim da me ljudi pamte po sportskom uspjehu, a ne po fotografiji”, poručila je Bulatović.
Sportski psiholog Nikola Mijušković kazao je da je briga o mentalnom zdravlju postala ključni preduslov savremenog sporta, navodeći da razlike između individualnih i kolektivnih sportova postaju sve manje.
Prema njegovim riječima, sportista u individualnim sportovima ima veću kontrolu nad faktorima koji utiču na njegov učinak, ali je i više izložen osjećaju usamljenosti i samopritisku.
“U timskim sportovima emocije se dijele, ali postoji i dodatna odgovornost prema drugima. U oba slučaja, mentalna priprema je ono što pravi razliku”, rekao je Mijušković.
On je naglasio da ženski sport zahtijeva poseban pristup jer se sportistkinje suočavaju sa višestrukim izazovima, od hormonalnih promjena do društvenih očekivanja.
“Žene u sportu mnogo više rizikuju. One se često bore da dokažu da pripadaju vrhunskom nivou, dok istovremeno razmišljaju o porodici, majčinstvu i karijeri. Sistem mora više da ih podrži i da im omogući da budu uspješne bez osjećaja krivice”, rekao je Mijušković.
Govoreći o promjenama u shvatanju značaja mentalnog zdravlja, on je naveo da je u posljednjih 15 godina značajno smanjen tabu oko psihološke pomoći sportistima, iako stigma još postoji.
“Nekada su sportisti dolazili kod psihologa gotovo krišom, iz straha da ih treneri ne smatraju slabima. Danas se svijest mijenja, ali pred nama je još posla. Mentalno zdravlje mora postati sastavni dio svakog sportskog plana, kao što su ishrana ili fizička priprema”, naglasio je Mijušković.
Panel je otvorio i teme digitalnog pritiska, balansa između karijere i privatnog života, te psiholoških izazova završetka sportske karijere. Učesnici su se saglasili da mentalna snaga ne znači odsustvo emocija, već sposobnost da se one prepoznaju i kanališu na pravi način.
Zaključeno je da Crna Gora ima ogromne sportske talente, ali da je neophodno dodatno ulagati u edukaciju i podršku kako bi se mladim sportistima omogućilo da rastu u zdravom i sigurnom okruženju.
COK je najavio da će slične tribine i radionice biti organizovane i u narednom periodu, a zaključci i iskustva biće predstavljeni na predstojećem Sportskom forumu u Podgorici.
